Domaće i doseljeničke generacije digitalnog svijeta
Digitalni svijet neprestano raste i mijenja se oko nas. Mnogi to doživljavaju kao poteškoću i izvor frustracije; ali mlađe generacije to smatraju prirodnim načinom života.
U članku napisanom 2001. godine, američki edukator, predavač i autor Marc Prensky uveo je pojmove "Digitalni urođenik" i "Digitalni imigrant" kako bi opisao dvije skupine i objasnio zašto njihove razlike uzrokuju toliko problema u obrazovanju.
Mlađe generacije odrasle su (ili su izravno rođene) u svijetu u kojem su od malih nogu okružene digitalnim alatima: računalima, web kamerama, pametnim telefonima ili internetom. Dječji su mozgovi savitljivi, što znači da će se prilagoditi korištenju takvih alata: razmišljat će i učiti drugačije te imati drugačiji odnos s tehnologijom od prethodnih generacija. Neka istraživanja čak sugeriraju da bi njihova neuralna struktura mogla biti promijenjena. Oni su digitalni domoroci.
Najstarija generacija među njima su Millenialsi, također nazvani Generacija Y, koji su rođeni između ranih 80-ih i sredine 90-ih. (Zovu se milenijci jer su počeli ulaziti u društvo odraslih na prijelazu u tisućljeće.) Mnogi od njih još su imali djetinjstvo bez digitalnih naprava, ali su relativno rano ušli u digitalnu kulturu. Slijedila ih je generacija Z, "zoomeri", koji su rođeni između kasnih 90-ih i ranih 2010-ih i koji su već vrlo rano imali pristup internetu. Najnovija generacija je Generation Alpha, od ranih 2010-ih nadalje, od kojih su većina djeca Millenialsa.
A uz domoroce tu su i doseljenici: one generacije koje su tek kao odrasle naučile koristiti digitalne uređaje. Baš kao i kod učenja jezika, mozak razlikuje znanje stečeno u djetinjstvu i u odrasloj dobi te drugačije pohranjuje informacije. U stvarnom svijetu, imigrant će uvijek zadržati strani naglasak; na sličan način, digitalni imigrant također se može razlikovati od domorodaca: on bi mogao naučiti moderne tehnologije (možda čak i bolje od mladića), ali će ih svejedno koristiti malo drugačije. Razmislite o uredskom službeniku koji ispisuje dokument kako bi ga lektorirao i označio promjene tintom, umjesto da koristi funkciju lekture svog programa za obradu teksta; ili stariji rođak, koji vas zove na telefon i pita jeste li primili e-poštu koju je on poslao. Čak će se i najmarljiviji imigranti povremeno spotaknuti i neće imati savršenu predodžbu o točnoj upotrebi Facebooka, Twittera i Instagrama, te tko je s kim trenutno cool.
Ova generacijska razlika postaje problem u školi kada stariji digitalni imigranti pokušavaju poučavati domoroce i zbunjeni su poteškoćama. Domoroci su se od malih nogu naviknuli na brzo primanje i obradu informacija, da prvo vide dijagram ili sliku, a tek potom pročitaju objašnjenje. Navikli su na multitasking, na učenje uz glazbu ili radeći nešto drugo. Pregledavajući internet, ne uče čitajući poglavlje po poglavlje, već nasumičnim pristupom: slijedeći poveznice na ovaj ili onaj način, slažući materijal u svojoj glavi. Nije ni čudo da im tradicionalna pedagogija sa svojim sporim tempom poučavanja, striktno linearnom logikom i metodologijom "reci i testiraj" ne funkcionira: uvelike se razlikuje od metoda učenja u kojima su rođeni.
Mi u Logiscoolu smatramo da je važno naoružati najnoviju generaciju digitalnih urođenika digitalnom pismenošću koja će im trebati u životu. Naši mladi treneri razmišljaju slično kao i oni, a svoje znanje prenose razigrano, prilagođavajući se prirodnom načinu učenja i tempu djece. Naši tečajevi u trajanju od 4 do 5 mjeseci podučavaju kodiranje i druge digitalne predmete kao što su video produkcija i robotika. Alternativno, naše radionice od 6 do 10 sesija omogućuju djeci da brže uđu u dodatne uzbudljive teme kao što su razvoj mobilnih aplikacija, 3D dizajn, digitalna ilustracija i Minecraft modifikacija. Registrirajte se za naše tečajeve ili radionice i upoznajte metodologiju poučavanja temeljenu na iskustvu koju smo razvili imajući na umu Digital Natives!
Tečajevi: https://www.logiscool.com/hr /tečajevi
Radionice: https://www.logiscool.com/hr /radionice
